Novosti i priopćenja

Održana konferencija za novinare - Uvjeti i koristi istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na kopnu

Zagreb, 13.06.2016. - Na danas održanoj konferenciji za novinare, ministar gospodarstva Tomislav Panenić i predsjednica Uprave Agencije za ugljikovodike Barbara Dorić upoznali su novinare s glavnim uvjetima i koristima nedavno potpisanih ugovora o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika na kopnu.

Prvo javno nadmetanje za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na kopnu objavljeno je 18.07.2014. godine, a zatvoreno 18.02.2015. godine. Javno nadmetanje je obuhvaćalo 6 istražnih prostora veličine od 2.100 do 2.600 četvornih kilometara na području Drave, istočne Slavonije i Save.

U skladu s preporukama i evaluacijom ponuda od strane stručnog povjerenstva, Vlada Republike Hrvatske je na sjednici 03.06.2015. godine donijela 6 odluka o izdavanju dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika odabranim ponuditeljima te je imenovala pregovarački tim za pregovore s odabranim ponuditeljima oko uvjeta i odredbi ugovora.

 

Kako je istaknula predsjednica Uprave Agencije za ugljikovodike Barbara Dorić, po završetku pregovora, ugovori su se od početka veljače do kraja svibnja usuglašavali s državnim tijelima kako bi se osigurala maksimalna zaštita interesa Republike Hrvatske te su konačne verzije ugovora odobrene od strane Vlade RH na sjednici 08.06.2016., a nakon čega je 10.06.2016. uslijedilo potpisivanje ugovora.

Dorić je govorila o elementima ugovora, aspektima i mjerama zaštite okoliša, radovima koji se mogu očekivati kao i financijskim koristima za Republiku Hrvatsku.

„Po novom modelu kada se napravi simulacija proizvodnje na 25 godina te uzmu u obzir mogući prihodi i troškovi, udio države u neto dobiti proizvedene nafte i plina iznosi u prosjeku 60% dok je po starom modelu iznosio 6%. Nastavno na procijenjeni geološki potencijal i moguće pridobive rezerve nafte i plina na istražnim prostorima za koje su sklopljeni ugovor, mogući neto prihodi za državni proračun kretati će se između 3,4 milijarde i 6,8 milijardi kuna godišnje.“ - istaknula je Dorić, dodajući kako je važno napomenuti da koncept ovakvih ugovora podrazumijeva da investitor ulazi u zajednički poduhvat s državom na način da snosi rizik cijele investicije odnosno da snosi sve troškove, a u trenutku proizvodnje samu proizvodnju dijeli s državom na dobrobit države. „Ugovorom se investitor obvezao na određene investicije u istražne radnje koje ako dovedu do komercijalnog otkrića nafte ili plina rezultirati će novom proizvodnjom te će u konačnici udio države u dobiti projekta kroz razne naknade i poreze biti u prosjeku 60%.“ – zaključila je Dorić.

Ministar gospodarstva, Tomislav Panenić naglasio je kako bi nova nalazišta trebala zaustaviti pad domaće proizvodnje nafte i plina i obnoviti ulaganja koja zadnjih dvadeset godina stagniraju te imati višestruke koristi na direktnu i indirektnu industriju. Visoke mjere zaštite okoliša koje su propisane osigurati će održivi razvoj industrije koja u preko 100 godina tradicije nije zabilježila niti jedan incident u Slavoniji.

„Stanovnici Slavonije su godinama svjedočili koristima koje proizvodnja nafte i plina donosi na postojećim poljima. Ono što je bitno reći je da su ovim ugovorima osigurane značajne investicije u vrijednosti od pola milijarde kuna, a ukoliko dođe do nove proizvodnje jedinice lokalne samouprave imati će veliku korist za svoje proračune. Hrvatska do sada nije imala incidenata tijekom istraživanja i eksploatacije na kopnu pa u najavljenim prosvjedima vidim isključivo politički moment.“ - rekao je Panenić, dodajući kako su za vrijeme javne rasprave prilikom strateške procjene utjecaja na okoliš za kopno pristigle dvije primjedbe od strane ekoloških udruga, dok ih je prilikom javne rasprave za more pristiglo oko 3 tisuće te oni koji danas iskazuju negodovanje po pitanju istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na kopnu nisu se oglasili za vrijeme trajanja javne rasprave.

Ministar Panenić je naglasio kako je jedna od novosti koja je integrirana u ugovore, fond za sanaciju u koji će koncesionari biti dužni uplaćivati novac već nakon prve godine proizvodnje, a kako bi se po završetku razdoblja eksploatacije koje u prosjeku traje 25 godina osigurao novac za sanaciju bušotine odnosno povrat u prvobitno stanje. Naglasio je kako je ugovorima detaljno propisan mehanizam kontrole troškova i radova kao i odgovornost za bilo kakvu štetu, kao i mehanizmi naplate i saniranja iste.

Govoreći o zaštiti okoliša, Dorić je nadodala kako je masivno hidrauličko frakturiranje iz škriljevca odnosno nekonvencionalna metoda frakturiranja koja je zadnjih godina tema raznih polemika i diskusija u javnosti u RH strogo zabranjena. RH se kao članica EU krajem 2014. godine unutar radne skupine pri Europskoj komisiji koja se bavi pitanjima masivnog hidrauličkog frakturiranja iz škriljevca, jasno opredijelila da ne dozvoljava niti planira dozvoliti navedenu metodu frakturiranja kao i većina članica EU.

„Ono što je važno znati je da prilikom proizvodnje nafte i plina postoji razlika između frakturiranja i masivnog hidrauličkog frakturiranja iz škriljevca. Frakturiranje se izvodi u naftnim i plinskim ležištima kako bi se pospješila proizvodnja nafte i plina. U Hrvatskoj, kao i u svim državama u kojima se proizvodi nafta i plin, ta metoda se koristi već više od 40 godina, dok je masivno hidrauličko frakturiranje u RH zabranjeno.“ – nadovezala se Dorić.

„Ove investicije donose višestruki značaj gospodarskog razvoja Republike Hrvatske. Naime, tradicija proizvodnje nafte i plina na kopnu traje preko 100 godina, dok se zadnjih 20-ak godina praktički nije značajno ulagalo u razvoj geološkog potencijala odnosno u razvoj nove proizvodnje. Cijeli naftni sektor je značajno stagnirao, a proizvodnja je pala za preko 30%. Ove investicije ne znače samo razvoj industrije već i smanjenje energetske ovisnosti kao i sigurnost opskrbe.“ – zaključio je Panenić.
Bookmark and Share

Povratak na prethodnu stranicu

2017 Agencija za ugljikovodike. Sva prava pridržana.

Turkce altyazili porno porn porno izle