Zagreb, 17. ožujka 2026. – Agencija za ugljikovodike predstavila je rezultate opsežnog projekta istraživanja geotermalnog potencijala koji je na četiri lokacije u Hrvatskoj potvrdio iznimno visoku razinu uspješnosti, uz stopostotnu učinkovitost istraživanja. Gradovi Velika Gorica, Zaprešić, Osijek i Vinkovci sada su pred sljedećim korakom – pretvaranjem tih rezultata u konkretne projekte proizvodnje toplinske energije, istaknuto je na konferenciji „Toplinarstvo budućnosti: Geotermalni iskorak NPOO projekta – od potencijala do toplinske energije“.
„Dok svjetska statistika uspješnosti ovakvih projekata iznosi oko 60 posto, naši stručnjaci ostvarili su stopostotni uspjeh jer su na sve četiri lokacije pronašli toplu vodu dovoljno visoke temperature. Ovim smo rezultatima dokazali punu operativnost Agencije na terenu i našu sposobnost da viziju energetske tranzicije pretvorimo u realnost. Četiri pozitivne bušotine od četiri istražene lokacije potvrda su da Hrvatska raspolaže vrhunskim stručnim znanjem i tehničkim kapacitetima za provedbu najsloženijih energetskih zahvata koji jamče stabilnost i sigurnost našim gradovima“, naglasio je Marijan Krpan, predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike u uvodnom govoru konferencije.
Projekt je financiran iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) s 50,8 milijuna eura, a s primarnim ciljem dekarbonizacije energetskog sektora kroz povećanje udjela obnovljivih izvora energije.
Središnji dio konferencije bio je stručni panel „Geotermalna energija u toplinarstvu“ na kojem su sudjelovali dr. sc. Martina Tuschl, direktorica Sektora za geotermalnu energiju u Agenciji za ugljikovodike, Dražen Lovrić, direktor Sektora za strategiju i razvoj u HEP-u d.d., dr.sc. Josip Romić, gradonačelnik Grada Vinkovaca, Željko Turk, gradonačelnik Grada Zaprešića i doc. dr. sc. Dragan Vulin, zamjenik gradonačelnika Grada Osijeka.
Sudionici su na panelu raspravljali kako rezultate istraživanja pretvoriti u konkretne projekte proizvodnje topline do uloge gradova u razvoju geotermalnih projekata te na koji način operatori toplinskih sustava mogu integrirati geotermalne izvore u postojeću infrastrukturu i kakvi su modeli financiranja i partnerstva za buduće projekte. Naglašena je posebna važnost o načinima doprinosa geotermalne energije dekarbonizaciji toplinarstva, smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima te dugoročno stabilnijim cijenama toplinske energije za građane.
Detalje projekta „Priprema i istraživanje geotermalnog potencijala u kontekstu centraliziranog grijanja“ i rezultate provedenih istraživanja predstavila je Marica Balen iz Agencije za ugljikovodike. Na temelju opsežnih geoloških i geofizičkih analiza u sklopu projekta bile su odabrane lokacije s najvećim potencijalom za razvoj geotermalne energije te su na svakoj od njih izrađene istražne bušotine kako bi se utvrdili ključni parametri za buduću proizvodnju toplinske energije. Cjelokupan proces projektiranja, nabave i izvođenja bušenja bio je proveden putem javnog natječaja po principu „ključ u ruke“, a posao je bio povjeren tvrtki Crosco. Istraživački ciklus započeo je krajem 2024. godine te je uspješno dovršen početkom 2026. godine, kada je na svim odabranim lokacijama potvrđen geotermalni potencijal.
Sudionici konferencije su zaključno istaknuli kako su rezultati projekta postavili čvrste temelje za daljnji razvoj geotermalne energije u Hrvatskoj. Budući koraci, odnosno primjena geotermalne energije u sustavima grijanja i drugim sektorima, ovisit će o nastavku suradnje Agencije za ugljikovodike, jedinica lokalne samouprave i HEP-a kao operatora toplinskih sustava.
