Ministarstvo je izdalo dozvole za istraživanje geotermalnih voda na istražnim prostorima - „Leščan“ i „Međimurje 5“ - društvu INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d.; „Pčelić“ i Sječe“ – društvu IGeoPen d.o.o. (ponuditelji se oslanja na društvo iz UK-a); „Kotoriba“ - društvu Viola Energy Generation d.o.o. (ponuditelji se oslanja na društvo iz Turske).
Aktiviranjem geotermalnih potencijala pokreće se investicijski ciklus vrijedan oko 400 milijuna eura, to je dodatni poticaj hrvatskom gospodarstvu – kazao je Davor Filipović, ministar gospodarstva i održivog razvoja na briefingu koji je Agencija za ugljikovodike održala povodom izdavanja dozvola za istraživanje geotermalne vode u energetske svrhe.
Ministar je istaknuo kako se o potencijalu geotermalnih izvora priča desetljećima, te da ova Vlada aktivira taj potencijal.
Ovo je velika stvar za Republiku Hrvatsku, jer smo potencijal geotermalne energije pretvorili u konkretne projekte koji će osiguravati oko 600.000 MWh električne energije godišnje i to zelene, obnovljive. Proizvodit ćemo električnu energiju na hrvatskom tlu. Pridobivanje geotermalne vode za potrebe toplinarstva trend je u svijetu, koji prati i Hrvatska. Imat ćemo dovoljno energije za grijanje preko 200 000 kućanstava. To je otprilike dovoljno energije na godišnjoj razini za dva Osijeka – kazao je Filipović, te dodao da će Ministarstvo gospodarstva i održivoga razvoja nastaviti pružati punu podršku Agenciji za ugljikovodike u daljnjem razvoju geotermalnog potencijala Republike Hrvatske.
Predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan naglasio je kako ”Panonski bazen u Republici Hrvatskoj ima 60 posto viši geotermalni gradijent od europskog prosjeka te da to stavlja Hrvatsku u povoljnu poziciju kada govorimo o mogućnostima iskorištavana geotermalne energije”.
Dodao je kako je otvaranje pristupa podacima koji se danas mogu pregledavati online i koji su prikupljani za potrebe naftne industrije u svrhu razvoja geotermalnih, odnosno zelenih projekata - jedinstven primjer, ne samo u Europi već i u svijetu, te da je Hrvatska u tom smislu istaknuta kao zemlja primjer u načinu promocije i poticanja razvoja geotermalnih projekata i energetske tranzicije.
Imamo bazu od oko 3.500 bušotinskih podataka, bazu seizmičkih podataka na prostoru od oko 20.000 kvadratnih kilometara i veliki broj 3D seizmičkih podataka. To su investitorima dragocjeni ulazni podaci koji dobro definiraju istražne prostore i koji potvrđuju geotermalni potencijal, što investitorima značajno smanjuje rizik i troškove početnih ulaganja u istraživanje – kazao je Krpan.
Prezentaciju ”Pregled aktivnosti geotermalnog sektora Republike Hrvatske i rezultati provedenog nadmetanja” predstavila je direktorica Sektora za geotermalnu energiju Martina Tuschl.
Kazala je kako je u razdoblju od 28. prosinca 2022. do 1. lipnja 2023. Agencija za ugljikovodike s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja provela nadmetanje za šest istražnih prostora geotermalnih voda: Leščan, Međimurje 5, Kotoriba, Pčelić, Sječe i Ferdinandovac-1, te da su investitorima tako ponuđeni istražni prostori u četiri hrvatske županije (Međimurska, Koprivničko-križevačka, Podravska, Osječko-baranjska) ukupne površine od preko 200 km2.
Ukupni radovi uključuju izradu 21 geotermalne bušotine. Očekivana vrijednost investicija iznosi preko 400 milijuna EUR, dok je ukupni potencijal svih lokacija oko 600.000,00 MWh električne energije – istaknula je Tuschl, te dodala da je na nadmetanje pristiglo 16 ponuda od 11 različitih ponuditelja i to za pet od šest ponuđenih istražnih prostora.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja temeljem provedenog natječaja izdalo je dozvole za istraživanje geotermalnih voda na istražnim prostorima - „Leščan“ i „Međimurje 5“ - društvu INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d.; „Pčelić“ i Sječe“ – društvu IGeoPen d.o.o. (ponuditelji se oslanja na društvo iz UK-a); „Kotoriba“ - društvu Viola Energy Generation d.o.o. (ponuditelji se oslanja na društvo iz Turske)
Za istražni prostor „Ferdinandovac“ nije zaprimljena niti jedna ponuda te je stoga Povjerenstvo predložilo poništavanje nadmetanja.
Kaskadni potencijal geotermalne energije pruža mogućnost snažnog razvojnog iskoraka jer uz potencijalnu proizvodnju električne energije, geoterme se mogu koristiti za toplinarstvo i u poljoprivredi za primjerice grijanje staklenika – istaknula je Martina Tuschl, koja je tijekom izlaganja istaknula Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) kroz koji je Republika Hrvatska prepoznala, ali i podržala geotermalni potencijal, te su Agenciji kroz mjeru C1.2. R1-I2 „Poticanje energetske učinkovitosti, toplinarstva i obnovljivih izvora energije za dekarbonizaciju energetskog sektora“ u sklopu NPOO-a, namijenjena sredstva u iznosu od gotovo 30 milijuna eura za ispitivanje i potvrđivanje geotermalnog potencijala.